Knežev dvor

| Hrvatska, Kulturno istorijski | 18. 10. 2014.

Knežev dvor je palača u Dubrovniku sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici. Knez se birao na mandat od mjesec dana i za to vrijeme bio je na čelu Malog vijeća. U Kneževom dvoru knez je imao svoj ured i stan u kojem je boravio tijekom mandata, odvojen od svoje obitelji. Za to vrijeme nije smio napuštati dvor osim u slučaju državničkih i protokolarnih razloga. Preko noći bi čuvao ključeve od grada koje je ujutro na protokolarnoj ceremoniji vraćao narodu. U prostoru Kneževa dvora nalaze se dvorane Velikog i Malog vijeća, državne kancelarije, sudnica, zatvor, oružarnica i barutana. Na ulazu je latinski natpis Obliti privatorum publica curate (“Zaboravite privatno i brinite se za javno”).

Povijest

Kapitel u trijemu s prikazom boga Asklepija, rad kipara Petra Martinova
Prvi spomen zgrade na prostoru današnjeg Kneževog dvora iz 13. je stoljeća, kad se spominje utvrda (‘castellum’). Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na rimsku i venecijansku tradiciju postupno pretvarala u palaču. Godine 1435. u oružarnici se dogodila eksplozija baruta uslijed koje je Knežev dvor teško oštećen. Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od 1435. do 1463. godine. Projekt je vodio napuljski inženjer Onofrio de la Cava, za kojeg se vjeruje da je autor reprezentativnog pročelja u mješovitom gotičko-renesansnom stilu. U izvedbi detalja sudjelovali su mnogi umjetnici, kipari, klesari i zidari. Od kiparskih ukrasa naročito se ističe rad kipara Petra Martinova, kapitel trijema s prikazom Asklepija, grčkog boga liječništva.

Zgrada je nakon toga još dva puta doživjela veća oštećenja. Nedugo nakon obnove 1463, nova je eksplozija baruta oštetila Knežev dvor. U velikom potresu 1667. doživjela je oštećenja unutrašnjosti, a obnova koja je uslijedila trajala je tri desetljeća. U početku se pokušalo vratiti gotičko-renesansni izgled dvora, za što su, kao konzultanti angažirani arhitekti Francesco Cortese iz Rima i Paolo Andreotti iz Genove. No, 1689. dolaskom velikog arhitekta, Sicilijanca Tommasa Napolija, zgradi je oblikovanjem novoga atrija utisnut barokni pečat.

Knežev dvor zadržao je svoju izvornu funkciju sve do 1808. godine kada francuski maršal August Marmont ukida Dubrovačku republiku.

U atriju je smješteno poprsje Miha Pracata, jedini spomenik koji je Dubrovačka republika podigla jednom zaslužnom pučaninu.

Sadašnjost

Danas je zgrada Kneževog dvora povijesni muzej u sklopu Dubrovačkih muzeja. Prostor dvora namješten je stilskim namještajem iz posljednjeg razdoblja Dubrovačke republike i 19. stoljeća. Sam namještaj nije izvorno pripadao prostoru Kneževog dvora nego je godinama prikupljan iz starih dubrovačkih palača, ljetnikovaca i građanskih kuća. U prostoru Kneževog dvora izložba je slika starih majstora iz razdoblja od 15. do druge polovine 19. stoljeća.

knezev-dvor2

U atriju Kneževog dvora tijekom Dubrovačkih ljetnih igara i festivala Julian Rachlin i prijatelji održavaju se koncerti klasične glazbe. Tijekom godine u istom prostoru svoje koncerte tradicionalno održava Dubrovački simfonijski orkestar.

Jedan je od najznačajnijih spomenika profane arhitekture na hrvatskoj obali, a bio je upravno-administrativno sjedište Dubrovačke Republike. U osnovi je to gotička palača s renesansnim i baroknim rekonstrukcijama. Tijekom 15. stoljeća dva je puta stradao u eksploziji baruta, a nakon prve eksplozije 1435. godine obnovio ga je Onofrio della Cava u stilu kasne gotike. Tada je tlocrt dvora dobio današnji opseg sa središnjim dvorištem i pročelnim trijemom.
Kapitele je izradio Pietro di Martino iz Milana s naznakama renesansnog sloga, a njegov kapitel s Eskulapom sačuvan je na desnom polustupu trijema. U eksploziji 1463., zapadno pročelje je bilo srušeno, a na obnovi su kratko radila dva poznata graditelja: Juraj Dalmatinac i Michellozo iz Firenze. Mada je Michellozov nacrt nažalost bio odbijen, neosporan je njegov utjecaj kod obnove pročelja i trijema pretežito u renesansnom slogu.

Nakon potresa 1667. atrij je djelomično rekonstruiran, s reprezentativnim baroknim stubištem. U dvoru je stanovao knez u vrijeme jednomjesečnog mandata. Palača je imala dvoranu za Malo vijeće, Vijeće umoljenih, stan za kneza, sudnicu, ured, bilježništvo, zatvore, oružanu i skladište.
Iz Kneževa dvora ulazilo se u palaču Velikog vijeća, a nad očuvanim ulaznim vratima čitamo natpis: OBLITI PRIVATORUM PUBLICA CURATE (Zaboravite privatne, bavite se državnim poslovima). U atriju je spomenik bogatom pomorskom kapetanu i dobrotvoru Mihu Pracatu, kipara P. Giacomettija iz 1628. To je jedini javni spomenik koji je Republika podigla zaslužnom građaninu. Danas je u Kneževu dvoru kulturno-povijesni odjel Dubrovačkog muzeja s ambijentalno postavljenim dvoranama s antiknim namještajem i uporabnim predmetima, kao i slikama pretežito talijanskih i domaćih majstora. Muzej ima numizmatičku zbirku Dubrovačke Republike, zbirku oružja i predmete ljekarne “Domus Christi” iz 15. stoljeća.
U atriju Kneževa dvora priređuju se koncerti jer se prostor osim ljepotom odlikuje i izvrsnom akustikom.

No Tags

1429 total views, 1 today

  

  • Crkva sv. Marije na Dančama

    by on 18. 10. 2014. - 0 Comments

    Crkva sv. Marije na Dančama je zavjetna dubrovačka crkva, u kojoj se nalaze vrijedna umjetnička djela. Puni naziv je Crkva svete Marije od milosti. Nalazi se na...

  • Opatija

    by on 26. 10. 2014. - 0 Comments

    U svakom slučaju, "staro" u opatijskoj terminologiji označava predturističko doba, dakle Opatiju prije 1884. i niza plastičnih operacija u režiji Društva južnih...

  • Sremski Karlovci

    by on 25. 10. 2014. - 0 Comments

    Sremski Karlovci su gradsko naselje u Srbiji u opštini Sremski Karlovci u Južnobačkom okrugu, ali pripadaju geografskoj regiji Srem, čiji naziv stoji i u imenu ...

  • Dubrovačke zidine

    by on 18. 10. 2014. - 0 Comments

    Dubrovačke gradske zidine su sklop utvrda koje okružuju stari dio grada Dubrovnika. Građene su od 13. do 17. stoljeća za potrebe obrane. Duge su 1940 m, visoke ...

  • Herceg Novi

    by on 26. 10. 2014. - 0 Comments

    Na značajnom i atraktivnom prostoru između najviše planine dinarskog masiva Orjena (1895 m) i ulaza u jedan od najljepših zaliva svijeta Boku Kotorsku, smjesti...

Pronađite

Događaji

October 2014
M T W T F S S
    Nov »
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031