Dubrovačke zidine

| Hrvatska, Kulturno istorijski, Primorje | 18. 10. 2014.

Dubrovačke gradske zidine su sklop utvrda koje okružuju stari dio grada Dubrovnika. Građene su od 13. do 17. stoljeća za potrebe obrane. Duge su 1940 m, visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4-6 m, a prema moru 1.5-3 m. Na četiri strane svijeta, zaštićene su kulama.

Kada je počelo ograđivanje zidinama u 13. stoljeću, prostor starog grada bio je već definiran te se nije mogao više širiti. Unutar gradskih zidina, za vrijeme Dubrovačke Republike živjelo je oko 2000 stanovnika u vrijeme nastanka Statuta 1272. godine, a najviše ih je bilo u 15. stoljeću, oko 6000 ljudi[1]. U 14. stoljeću sagrađeno je 15 četverokutnih kula. Pojavom baruta, bedemi su pojačani za zaštitu od topničkih napada. Zbog opasnosti od Mlečana, zatvoreni su svi nepotrebni otvori na zidinama prema luci. Gradske zidine dobile su današnji izgled u 15. i 16. stoljeću. Ratovi su utjecali na novu gradnju. Kada je pao Konstantinopol 1453. godine, sagrađena je kula Minčeta. Zbog tursko-mletačkih ratova sagrađene su kule sv. Ivan, Revelin i bastion sv. Margarete (u Dubrovniku sv. Margarita). Zidine su zbog ratne opasnosti građene velikom brzinom.

Kule

Kula Minčeta je utvrda na sjeveru gradskih zidina, monumentalna je i okrugla, dovršena je 1464. godine, gradili su je brojni graditelji, među njima i Juraj Dalmatinac. Maketu je izradio veliki firentinski graditelj Michelozzo Michelozzi. Povod za izgradnju bila je vijest o padu Carigrada 1453. godine. Nedostajalo je kamena, pa je nađeno da svatko tko dolazi u Dubrovnik iz smjera Gruža ili Ploča, mora sa sobom donijeti kamen u skladu sa svojom tjelesnom građom.

kula_minceta

Minčeta je najsjevernija i najmonumentalnija tvrđava na dubrovačkim gradskim zidinama; najistaknutija točka obrambenog sustava Dubrovnika prema kopnu. Uz sv. Vlaha, svojevrstan je simbol grada Dubrovnika.

Tvrđava Minčeta je dobila ime po dubrovačkoj plemićkoj obitelji Menčetić koja je ustupila zemljište za njenu izgradnju. To je velika kružna kula, koja je utemeljena na širokom i čvrstom predziđu; svojom visinom i impresivnim obujmom dominira sjeverozapadnim povišenim dijelom grada i zidina. Minčeta ima izbačeno krunište, poduprto profiliranim kamenin konzolama. Krunište ima očitu estetsku, a ne fortifikacijsku funkciju, što znači da je sama kula za vrijeme Dubrovačke Republike bila gotovo neuništivo uporište.

S Minčete, kao najviše točke nad Dubrovnikom, pruža se veličanstven pogled na grad i na njegov položaj između strmih padina brda Srđ, s jedne, i otvorenog mora, s druge strane.

Kula je nastala u dvije faze. U prvotnom je obliku bila četverokutna, građena je 1319. godine, a kao graditelj je zabilježen Nićifor Ranjina.

Nakon pada Carigrada (1453. godine) odlučeno je da se postojeća kula prepravi u oblu. Odluka je donesena 1455. godine, ali je gradnja, zbog epidemije kuge, započela tek 1461. godine prema projektu jednog od najznamenitijih graditelja u Europi – Micchelozza di Bartolomea iz Firence. Michelozzo je oko postojeće četvrtaste kule izgradio široko oblo utvrđenje prilagođeno novom načinu ratovanja koje je povezao s novoizgrađenim sustavom niskog ukošenog predziđa. Zidovi ovog novog utvrđenja bili su debeli šest metara i puni i imali su cijeli niz zaštićenih otvora za topove.

Skori pad Bosne po tursku vlast 1463. godine još je više ubrzao radove. Nakon Micchelozzova odlaska iz Dubrovnika, izgradnju Minčete preuzima i nastavlja Juraj Dalmatinac, koji je cjelokupnu zamisao o izgledu kule prilagodio i podigao na višu razinu, dajući joj ovakav veličanstven i monumentalan oblik, dok je njezino sadašnje prošireno krunište kasnija dogradnja. Kula Minčeta dovršena je 1464. godine i simbol je neosvojivosti Dubrovnika.

Kula Bokar – utvrda na zapadu gradskih zidina, naziva se i Zvjezdan, građena je od 1461. do 1463. prema projektu firentinskog graditelja Michelozza Michelozzija. Bokar je jedna od pet najvažnijih kula na dubrovačkim gradskim zidinama. Nalazi se na zapadnom kraju zidina, u neposrednoj blizini tvrđave Lovrijenac.

kula_bokar

Izgradnja i funkcija
Kula je izvedena i dovršena po Michelozzovim nacrtima 1570. godine, iako je gradnja počela još 1461. Arhitektonski je to čist i skladan kružni volumen s tri vijenca, vrlo zanimljiv po unutarnjim prostorijama i terasama. Ima potkovast oblik. Služila je za topničku paljbu u svrhu obrane gradskog opkopa i mosta na Vratima od Pila te nadzor pristupa s mora u slučaju opsade ili iskrcavanja neprijatelja u lučici Pile. U njoj je kazamat za čuvanje streljiva i manjih topova. Zbog položaja prema moru, bila je pogodna za topničke vježbe: od 1463. godine, s Bokara, se ispitivao domet topova.

Utvrda sv. Ivan – utvrda na jugoistoku gradskih zidina iz 16. stoljeća. Štitila je ulaz u staru gradsku luku. Djelo je dubrovačkog graditelja Paskoja Miličevića.

Sv. Ivan je tvrđava u sklopu dubrovačkih gradskih zidina. Nalazi se na južnoj strani i glavna joj je uloga bila obrana gradske luke.

Tvrđava je sagrađena 1346., pod nazivom Tvrđava „od mula“. U blizini je kasnije podignuta tzv. Gundulićeva tvrđava, i to prema nacrtima dubrovačkog inžinjera Paskoja Miličevića. Obje su tvrđave 1522. godine povezane kulama, a od 1557. godine tvore cjelinu kakvu poznajemo danas – monumentalnu građevinu dijelom polukružnog oblika. U unutrašnjosti tvrđave izvorno se nalazilo veliko skladište baruta.

0001005334_l_0_u4ment

Uz Minčetu na sjeveru, Bokar i Lovrijenac na zapadu, Sv. Ivan je bio treća važna utvrda na dubrovačkim zidinama. Gradska je luka sa sjeverne strane branjena manjom tvrđavom Sv. Luke, dok je s južne strane tu ulogu imala tvrđava Sv. Ivana. U početku se između tih dviju tvrđava protezao lanac kako bi se spriječio neželjeni ulazak brodova u luku. Taj je lanac bio toliko čvrst da je brodovima bez većih problema lomio kobilice. Lanac se ondje nalazio sve dok 1484. godine nije izgrađen umjetni otočić, lukobran Kaše. Lukobran je izgrađen po nacrtima graditelja Paskoja Miličevića.

Danas se u prostorijama tvrđave sv. Ivana čuva znatan dio kulturnog blaga iz doba Republike. Također, u njoj su smještene zbirke Pomorskog muzeja i Akvarij i Institut za more i priobalje, a terase služe kao ljetna pozornica za potrebe Dubrovačkih ljetnih igara.

Tvrđava Revelin – utvrda na istoku gradskih zidina. Građena je 1462. godine pred turskom opasnošću. Tvrđava Revelin se nalazi sjeveroistočno od dubrovačkih gradskih zidina, od kojih je odijeljena dubokim jarkom i spojena mostom. Namijena joj je bila obrana Dubrovnika od Turaka.

shutterstock_133569938

Prvi spomen o potrebi gradnje utvrde na mjestu današnjeg Revelina datira iz 1449. godine, a utvrda se počela graditi 1463. godine. Današnju snagu i izgled duguje zamisli Antonia Ferramolina iz Bergama koji je 1538. godine na dotadašnjoj utvrdi zamislio i izgradio tvrđavu Revelin kao izdvojenu masivnu tvrđavu nepravilnog četverokutnog tlocrta sa sjeveroistočnim oštrim kutem. Gradnja Revelina je dovršena 1551. godine.

Nakon potresa 1667. godine tvrđava postaje upravno središte Dubrovačke Republike i u nju je prenesena državna riznica i riznica katedrale.
U vrijeme gradnje tvrđave uveden je propis da svatko tko dolazi u Dubrovnik mora sa sobom donijeti jedan kamen koji je veličinom trebao biti primjeren tjelesnoj građi donositelja.

Prilikom arheoloških istraživanja unutar tvrđave Revelin 1983. – 1986. godine nađeni su brojni ostaci zidova i građevina iz doba prije Revelina od kojih je najzanimljivija peć vrsnog ljevača zvona i topova Ivana Krstitelja Rabljanina.

Danas se na terasi tvrđave odigravaju predstave Dubrovačkih ljetnih igara, a unutar tvrđave se organiziraju razni koncerti.

Tvrđava Lovrijenac, također poznata kao Gibraltar Dubrovnika, tvrđava je koja se nalazi na hridi izvan vanjskih zidina sa zapadne strane Dubrovnika, 37 m iznad razine mora. Tvrđava je poznata po predstavama i vjenčanjima koje se održavaju u ovom monumentalnom zdanju te najvažnije kao povijesni simbol otpora Mletačkoj republici.

page_lovrijenac3-dubrovnikdalmatiacroatia

U vrijeme sukoba Dubrovnika i Mletaka, Mleci su planirali izgraditi kulu na istom mjestu gdje sada stoji Lovrijenac. Da su uspjeli, imali bi Dubrovnik pod nadzorom no Dubrovčani su ih, saznavši za njihov plan, pretekli u tome. Dubrovačke kronike otkrivaju kako su Dubrovčani u samo tri mjeseca izgradili Lovrijenac te kad su mletački brodovi stigli, puni materijala za gradnju, nisu imali izbora nego vratiti se u Veneciju neobavljena posla.

Lovrijenac je trokutastog oblika s tri razine. Debljina zidova prema moru iznosi i do 12 metara dok su oni prema gradu i uvali unutra debeli samo 60 cm. Zidovi sa strane koja je okrenuta Gradu su tanji zbog lakšeg probijanja iz ostalih gradskih kula u slučaju pada tvrđave u neprijateljske ruke. Dva mosta vode u tvrđavu, a iznad vrata u kamenu je uklesano “Non Bene Pro Toto Libertas Venditur Auro” – “Sloboda se ne prodaje ni za sva blaga svijeta”. Kao pozornica, Lovrijenac je počeo služiti tek nedavno, na njemu je uz mnoga djela domaćih književnika postavljan i Shakespeareov Hamlet, postao je jedan od simbola Dubrovačkih ljetnih igara. U podnožju tvrđave za vrijeme održavanja PENova kongresa 1933. godine u znak sjećanja zasađeni su borovi.

Naoružanje
Osim ostalog naoružanja i više topova na najvišoj razini tvrđave do listopada 1814. godine stajao je danas najpoznatiji top starog Dubrovnika zbog zelene patine nazvan Gušter. U nastojanju da top odnesu u muzej u Beču Austrijanci su u listopadu 1814. godine srušili unutarnja vrata tvrđave nad kojima je stajo natpis.

SI NOVA VIS SVPERVM VRGERET TIPHOEA
TONANTEM, HAEC HABEANT ILLVM
MOENI, TVTVS ERIT.

Što u prijevodu I. A. Kaznačića glasi: Da Tifea or’jaškoga / Ovaka je tvrđa krila, / Njeg’ osveta Perun-boga / Ne bi bila dohvatila

Gradska vrata

dubrovnik-vrata-od-plocaVrata od Ploča su istočni ulaz u dubrovački stari grad, a nalaze se u dijelu Ploče, po kojem su i dobila ime.

Vrata od Ploča su podignuta na istom načelu kao i Vrata od Pila tj. s vanjskim i unutarnjim vratima, s kamenim mostom preko opkopa i drvenim mostom na podizanje. Vanjska su vrata izgrađena 1450. godine, izgradio ih je Simon della Cava, a most s jednim lukom podignut je godinu dana ranije po uzoru na stari most pred Vratima od Pila. Unutarnja su vrata izgrađena u romaničkom stilu, kao i lik sv. Vlaha nad njima. Do unutarnjih su vrata, za vrijeme austrijske okupacije u 19. stoljeću, probijena još jedna, mnogo šira, vrata.

pila-2
Vrata od Pila (Gradska vrata od Pila) su zapadni ulaz u dubrovački stari grad, tradicionalno prvi susret s gradom, a nalaze se u dijelu zvanom Pile po kojem su i dobile ime. Vrata od Pila se nalaze na mjestu nekadašnje tvrđave od Pila koja je postojala već 972. godine, a srušena je 1818. godine, ali se i danas vide ostaci te tvrđave između vanjskih i unutarnjih vrata.
Vanjska su vrata sagrađena 1573. godine, u obliku renesansnog luka, u zidu istoimene polukružne tvrđave. Iznad njih se nalazi kip sv. Vlaha, dubrovačkog sveca – zaštitnika. Do vrata se dolazi preko kamenog mosta na tri luka, s kamenim klupama uz ogradu. Most je 1471. godine podigao Paskoje Miličević, gradski inženjer čije je ime povezano s nastankom mnogih objekata u Dubrovniku. Most završava drugim drvenim pokretnim mostom koji se u vrijeme Dubrovačke Republike u određeni noćni sat podizao, a u ranim jutarnjim satima spuštao i propuštao prigradsko stanovništvo i trgovce.
Unutarnja vrata od Pila ugrađena su u glavnom gradskom zidu. Građena su u obliku gotičkog luka 1460. godine, na mjestu starijih vrata o kojima postoje podaci iz 13. stoljeća. Kip sv. Vlaha nad unutarnjim vratima isklesao je jedan od najboljih hrvatskih kipara u 20. stoljeću Ivan Meštrović. Gradska vrata su se zaključavala, a ključ se čuvao u stražarnici Kneževa dvora. Pile, kako se zove veliki dio zapadnog gradskog predgrađa, riječ je grčkog podrijetla a prevedeno na hrvatski znači vrata.

Idući ulicom Prijeko do okomite Ulice R. Boškovića… dolazite do vrata koja su kao izlaz iz grada probijena 1907.
U istoj ulici rodna je kuća Ruđera Boškovića, najistaknutijeg hrvatskog znanstvenika, fizičara, astronoma i pjesnika 18. stoljeća.

Vrata od Ribarnice – ulaz na područje Velikog mula i stare gradske luke,
Vrata od Ponte – ulaz na područje Malog mula i stare gradske luke luke

3148 total views, 2 today

  

  • Sremski Karlovci

    by on 25. 10. 2014. - 0 Comments

    Sremski Karlovci su gradsko naselje u Srbiji u opštini Sremski Karlovci u Južnobačkom okrugu, ali pripadaju geografskoj regiji Srem, čiji naziv stoji i u imenu ...

  • Opatija

    by on 26. 10. 2014. - 0 Comments

    U svakom slučaju, "staro" u opatijskoj terminologiji označava predturističko doba, dakle Opatiju prije 1884. i niza plastičnih operacija u režiji Društva južnih...

  • Dubrovačke zidine

    by on 18. 10. 2014. - 0 Comments

    Dubrovačke gradske zidine su sklop utvrda koje okružuju stari dio grada Dubrovnika. Građene su od 13. do 17. stoljeća za potrebe obrane. Duge su 1940 m, visoke ...

  • Herceg Novi

    by on 26. 10. 2014. - 0 Comments

    Na značajnom i atraktivnom prostoru između najviše planine dinarskog masiva Orjena (1895 m) i ulaza u jedan od najljepših zaliva svijeta Boku Kotorsku, smjesti...

  • Vlasinsko jezero

    by on 26. 10. 2014. - 0 Comments

    Vlasinsko jezero je predeo posebnih odlika, kao i jedenstvena sredina netaknute prirode. Vlasinsko jezero okruženo je planinskim vrhovima Čemernika na 1648m....

Pronađite

Događaji

October 2014
M T W T F S S
    Nov »
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031