Dubrovačka katedrala

| Hrvatska, Kulturno istorijski, Primorje | 18. 10. 2014.

Dubrovačka katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo (Velika Gospa). Sjedište je Dubrovačke biskupije. Nastala je na mjestu bizantske i romaničke katedrale, uništene u velikom potresu 1667. godine. Sadašnja barokna katedrala građena je od 1671. do 1713. godine.

DubrovnikDSC00158

Prema legendi, romanička je katedrala iz 12. stoljeća građena novcem engleskog kralja Rikarda I. Lavljeg Srca, koji je nedaleko Lokruma preživio brodolom, nakon povratka iz Trećeg križarskog rata 1192. godine. Uz znak zahvanosti, dao je 100 000 dukata, što je tada bio jako veliki novac. Bila je to prva romanička bazilika na istočnom Jadranu i utjecala je na crkvenu arhitekturu u cijeloj regiji. Bila je neobično visoka. Vidi se na slikama Dubrovnika prije potresa 1667. godine. U tom je potresu katedrala bila potpuno razorena. Krstionica u blizini je preživjela, ali se više nije koristila. Ulogu katedrale privremeno je preuzela crkva sv. Vlaha.

Velik doprinos u ponovnoj izgradnji katedrale dao je svećenik i diplomat Stjepan Gradić. Nabavio je mnogo novca i našao je arhitekta Andreu Buffalinija iz Urbina. Njegove nacrte prihvatio je 1671. dubrovački Senat, koji je tada težio štednji. Katedrala je dovršena u baroknom stilu 1713. godine. Senat je na fasadu postavio mramornu ploču u zahvalnost Stjepanu Gradiću. Otvorenje katedrale bila je velika svečanost.

Unutrašnjost katedrale je raskošna. Iznad glavnog oltara nalazi se slika “Uznesenje Marijino” iz 16. stoljeća, koju potpisuje slavni talijanski slikar Tizian. Jedinstveni oltar sv. Ivana Nepomuka izrađen je od ljubičastog mramora.

U riznici katedrale čuvaju se mnogi zlatni i srebrni relikvijari, križevi, crkveno posuđe i slike talijanskih, flamanskih i hrvatskih slikara, među kojima je i slika “Bogorodica s djetetom” iz 16. stoljeća, nastala prema djelu slavnog talijanskog slikara Raffaela. U riznici je i relikvija glave sv. Vlaha iz 11.-12. stoljeća. U obliku je krune bizantskih careva. Ukrašena je medaljonima u emajlu i dragim kamenjem. Rad je dubrovačkih zlatara.

KATEDRALA ISPOD KATEDRALE

Za postojanje druge romaničke katedrale znalo se na osnovi starih slika i reljefnih modela Dubrovnika, a nastala je između 1131. i 1157. godine. Za nju se veže legenda o zavjetu engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca. On se, vraćajući se iz III. križarskog rata 1192. godine i jedva spasivši glavu u brodolomu ispred otoka Lokrum, zavjetovao pokloniti gradu, u kojemu kroči na čvrsto tlo, dukate za izgradnju velike crkve. Zna se da je upravo romanička katedrala sa svojim remek – djelima u kamenu, s pet raskošnih portala na fasadi i velikom kupolom ubrajana među najljepše i najbogatije europske crkve svog vremena, a bila je srušena u Velikoj trešnji 6. travnja 1667. godine.

Idejni tvorac gradnje sadašnje katedrale bio je ugledni povjesničar, filozof, pjesnik, diplomat i Dubrovčanin opat Stjepan Gradić čiju 400. obljetnicu rođenja također obilježavamo ove godine i kojeg s ponosom nazivamo Ocem domovine. On je radeći u Vatikanu kao kustos, kasnije i rektor Vatikanske knjižnice, počeo prikupljati pomoć za svoj rodni grad. Glavni arhitekt Katedrale bio je Andrea Buffalini iz Urbina, a u gradnji su sudjelovali Paolo Andreotti, arhitekt iz Genove, Pier Antonio Bazzi i fra Tommaso Napoli. Završne radove priveo je kraju domaći graditelj Ilija Katičić. Svečano otvorenje doživjela je za Božić 1713., a građena je pod utjecajem rimskog baroka u obliku latinskog križa, s tri uzdužna broda i s jednim poprečnim.
I današnja barokna Katedrala doživjela je sličnu sudbinu one romaničke. Potres koji je 15. travnja 1979. pogodio Dubrovnik, znatno ju je oštetio, pa je bila potrebna njena sanacija. Naime, opasno oštećenje bilo je odvajanje njezina istočnog pročelja od ostale mase objekta, stradala je temeljna kostrukcija, izvanjski zidovi, posebice kupola, dok je zidno platno napuklo na više mjesta. Nakon toga potresa obavljena su u Katedrali arheološka istraživanja da bi se pod baroknom crkvom ispitala veličina, oblik, sačuvanost i vrijednost ostataka prijašnje, romaničke katedrale, srušene 1667. godine. Tako se došlo do vrijednog otkrića. Na početku travnja 1981. profesor Josip Stošić sondom je prodro u apsidu dotad potpuno nepoznata sakralna objekta, treće, mnogo starije katedrale bizantskog stila, iz sedmog ili osmog stoljeća, o kojoj inače nije bilo spomena u povijesnim dokumentima. Njeno datiranje u ranija stoljeća upućuje na podatak da je Dubrovnik već tada bio izgrađena urbana cjelina, te pomiče vrijeme postanka grada. Novootkrivena crkva po značajkama je bizantska, a pripada kasnoj antici. Bila je trobrodna bazilika s tri apside, dok je središnja apsida iznutra polukružna, a izvana trpezasta. Zanimljiva je i velika površina te bazilike, koja seže više od 30 metara u duljinu i više od 15 metara u širinu.

BOGATSTVO I VRIJEDNOST

Dubrovačka Katedrala je ukrašena baroknim oltarima i brojnim vrijednim umjetničkim slikama, među kojima ima najviše talijanskih, ali ima i domaćih i flamanskih majstora. Posebno se ističe umjetničkom vrijednošću veliki poliptih Uznesenja Marijino (16. st.) iznad glavnog oltara, djelo velikog mletačkog slikara Tiziana i njegove radionice, zatim prekrasna Madonna della Seggiola (16. st.) koja se pripisuje Raffaellu i njegovoj školi. Bogatstvo njene riznice svjedoči o ugledu i bogatstvu dubrovačkog zlatarstva. Svoje bogatstvo pohranjeno u Katedrali mudri Dubrovčani su vješto čuvali trima ključevima. Jednoga je čuvao knez, drugog biskup, a trećeg tajnik Republike, no samo su se na istovremeni okretaj svih ključeva otvarala vrata riznice.

No Tags

1941 total views, 1 today

  

  • Opatija

    by on 26. 10. 2014. - 0 Comments

    U svakom slučaju, "staro" u opatijskoj terminologiji označava predturističko doba, dakle Opatiju prije 1884. i niza plastičnih operacija u režiji Društva južnih...

  • Crkva sv. Marije na Dančama

    by on 18. 10. 2014. - 0 Comments

    Crkva sv. Marije na Dančama je zavjetna dubrovačka crkva, u kojoj se nalaze vrijedna umjetnička djela. Puni naziv je Crkva svete Marije od milosti. Nalazi se na...

  • Sremski Karlovci

    by on 25. 10. 2014. - 0 Comments

    Sremski Karlovci su gradsko naselje u Srbiji u opštini Sremski Karlovci u Južnobačkom okrugu, ali pripadaju geografskoj regiji Srem, čiji naziv stoji i u imenu ...

  • Dubrovačke zidine

    by on 18. 10. 2014. - 0 Comments

    Dubrovačke gradske zidine su sklop utvrda koje okružuju stari dio grada Dubrovnika. Građene su od 13. do 17. stoljeća za potrebe obrane. Duge su 1940 m, visoke ...

  • Herceg Novi

    by on 26. 10. 2014. - 0 Comments

    Na značajnom i atraktivnom prostoru između najviše planine dinarskog masiva Orjena (1895 m) i ulaza u jedan od najljepših zaliva svijeta Boku Kotorsku, smjesti...

Pronađite

Događaji

October 2014
M T W T F S S
    Nov »
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031